Monday, February 13, 2012

Nahranite ptice iz kraja!



Srbija i najveći deo Evrope hiberniraju pod debelim snežnim nanosima. No brojna bića s kojima delimo staništa nemaju izbor da se šćućure u bezbednim jazbinama, a kamoli toplim stanovima. Pod smetovima moraju da nađu još više hrane nego inače, ne bi li uspeli da održe temperaturu tela. Ovo pogotovo važi za ptice, koje dnevno moraju da pojedu hrane u količini svoje težine, pa i više, ne bi li održale svoj brzi metabolizam funkcionalnim i zdravim. Zato u zimskom periodu u gradovima možemo videti i razne tipično šumske ptice koje su se otisnule u traženje hrane po našim betonskim bespućima.

A baš vi im možete pomoći u tome!

Dobar razlog da hranite ptice je da umanjite stopu smrtnosti tokom zime, koja je veća nego što mislite. Kada se ona sabere sa ostalim pritiscima s kojima se populacije ptica susreću u ljudima prilagođenom svetu, jake zime kao što je trenutna mogu im naneti ozbiljan udarac. Društvo ljubitelja prirode "Falco" iz Temerina na svom sajtu navodi: "U gnezdima naših ptica pevačica godišnje mogu da se izlegnu 10-12 ptića, a kod senica čak 20-25 ptića, a ipak, ove ptice nikada neće poplaviti naše vrtove. Glavni razlog je – pored toga što jedan deo ptića ugine, ili postane plen grabljivicama odmah posle izletanja – što uginu zbog gladovanja tokom zime. Upravo zbog toga hranjenje ptica tokom zimskog perioda smatramo važnim zadatkom."

Hranilice za ptice je jednostavno napraviti, a ni izabrati mesto za hranjenje nije teško. Ako vam je stan na nižim spratovima i imate malo drveća ispred prozora, slobodno ih možete hraniti i na samom prozoru - ukoliko nemate mačku, naravno. Napraviti hranilice je lakše nego što verovatno mislite. Sve što vam je potrebno je različito zrnevlje (proso, susam, lan, suncokret, pšenica, pirinač... sve neposoljeno naravno), svinjska mast ili goveđi loj - kašika-dve, ili nešto više - zavisno od tipa hranilice za koji ste se odlučili, kao i kalup, ili neka vrsta podloge za koju ćete zrnevlje zalepiti.



Kako smo mi napravili naše hranilice? 


Isekli smo karton od rolne kuhinjskog papira na manje delove (rolna toalet papira na dve polovine, a kuhinjskog na četiri dela), ali možete praviti i veće.


Zatim smo istopili kašiku svinjske masti i pripremili semena u jednom plastičnom sudu. Karton uvaljate u masnoću, pa zatim u semena (slobodno se možete pomoći kašičicom da ih nalepite), a zatim ostavite na terasu ili u zamrzivač da se stegnu. Neverovatno je koliko je svinjska mast dobro vezivo i koliko dobro drži semena na podlozi. Međutim, ovo važi samo za temperature ispod i oko nule.


Onda smo provukli konopčiće kroz cilindar i vezali ih za lajsnu roletne, a raštrkali smo još semenki slobodno po simsu. Hranilice su prvo slobodno visile na dužem kanapu, ljuljajući se na vetru, ali to je odbijalo zebe do te mere da nisu htele ni da slete na sims - samo su "gajile zazubice" na obližnjoj grani. A senica nigde. Kada smo zavezali hranilicu skroz uz šipku, tako da je stabilna i da je vetar više ne klati, žurka je počela! Posetilo nas je živahno jato običnih zeba (Fringilla coelebs) i jedan usamljeni i stidljivi golub grivnaš (Columba palumbus). Za divno čudo, "domaći" golubovi su se pojavljivali retko i nisu bili navalentni.




Treba da znate i da na karton rolni staje relativno tanak sloj semena, pa ovo nije hranilica koja dugo traje. Možete koristiti i druge vrste podloga - šišarka je odlična i potpuno prirodna ideja.

Za kačenje na drvo u parku ili lokalnom šumarku, možda je ipak bolje da napravite ptičiji kolač, jer pruža najveću količinu hrane po jedinici zapremine. Ipak, pošto on kao izvor hrane može dosta potrajati, ptice se mogu previše uzdati i uzeti ga kao stalan. Pogledajte poslednju tezu među savetima.

Evo par jednostavnih i zanimljivih (i slikovitijih) uputstava za hranilice:

Izradite hranilicu za ptice (eduvizija.hr) (šišarka + ceo postupak sa mašću)
DIY repurposed bird feeders (dva tipa hranilice, prva sa kartonom rolne, kao naša).
LOA uputstvo za hranjenje ptica (ptičiji kolač + opšti saveti o hranjenju).

Hranilice su idealne ne samo zbog količine hrane i njene lake dostupnosti pticama, već i zbog toga što ih snabdevaju zasićenim masnoćama, koje su im neophodne, posebno u zimskim danima, da bi održale telesnu temperaturu. Životinjskim mastima se tokom leta snabdevaju uglavnom jedući insekte. Imajte ovo na umu ukoliko umesto pravljenja jednostavne hranilice odlučite da samo raštrkate semenke po izabranoj površini. U krajnjem slučaju i to je bolje nego ništa, ali za (bukvalno) par dodatnih minuta vašeg vremena ptice će dobiti  više ključnih hranljivih materija.



Na internetu možete pronaći različite savete, od kojih je ne mali broj pogrešan. Stoga, nije na odmet da naglasimo nekoliko važnih pravila:

- Maksimalno izbegavajte hranjenje ptica hlebom. Zbog soli, kvasca, aditiva i činjenjice da jako brzo skuplja vlagu, on zapravo predstavlja nezdravu hranu za naše pernate prijatelje.

- Na nekim mestima možete naći da se kao vezivo koristi margarin, ali biljne masnoće nisu preterano korisne pticama. Previše može i štetiti. Koristite svinjsku mast ili goveđi loj. Loj je bolje vezivo, ali je teže nabavljiv, dok svinjsku mast možete kupiti bilo gde i to po niskim cenama.

- Kad smo kod masti, senice će se vrlo obradovati ako im okačite komad slanine "sapunjare" (puno masti, malo mesa) na drvo. Vodite računa da ga dobro pričvrstite pritom, da je ne bi ukrala svraka ili vrana.

- Forma i način postavljanja hranilice zavisi od vrsta ptica. Senice će prilično lako savladati strukture koje vise i klate se, ali to ne važi i za druge ptice - zebe i vrapci nisu tako akrobatski nastrojeni, a viseća hranilica koja se klati na vetru će ih verovatno uplašiti i odbiti (verovali ili ne, čak i golubove), poput strašila.

- Hranilicu postavite na dovoljnoj visini, da pticu koja se zanela jedući ne bi mogao da dohvati predator poput mačke (a eto vam podsetnika da, dalje od ptica, nahranite i mace iz kraja) - dakle minimum 1,5m, a po mogućstvu i više. Vodite računa i da bude dobro pričvršćena ako je moguće - svrake

- Hranilicu (recimo kolač za ptice) možete ubaciti ispod nekog gušćeg žbuna - manje ptice jako vole da se okupljaju oko njih. Pritom vodite računa da to ne bude žbun gde se rado okupljaju psi ili mačke (da, psi - obavezno nahranite i pse).

- Ptice možete hraniti i prizemno, na otvorenom tlu, ali računajte da će naši ješni gradski golubovi pojesti najveći deo hrane. Nikako ne želim da ih obespravim (jer jako volim te barabe), u redu je da dobiju svoj deo, ali vodite računa o tome da su mnogo žustriji u uzimanju hrane nego manje ptice, a pošto se često kreću u većim jatima, uspešni su i u teranju istih. Golubovi se takođe rado okupljaju i na prozorima, pa mogu predstavljati problem i tu. Ja ih ne teram od hranilica, već se trudim da najveći deo postavim kada je lokalno jato golubova odsutno. Takođe, semenke koje su raštrkane po simsu, umesto grupisane, omogući će svima da jedu, ne i jednoj grupi da pojede sve, pa makar bili i naši alavi golubovi.
Napolju, golubove ćete izbeći ako ptice hranite u gušćim parkovima/šumarcima.
Šumski golubovi, tj. golubovi grivnaši, su daleko stidljiviji i nisam primetila da teraju sitnije ptice.

- Nemojte se previše vrzmati oko mesta hranjenja - posmatrajte ptice bez mnogo naglih pokreta i sa određene distance.

- VEOMA važno: ukoliko ste počeli da hranite ptice svakodnevno na određenom mestu (npr. na prozoru, na određenom drvetu ili određenom mestu u parku), to treba da nastavite da radite do kraja ledenih dana! Ptice će se stvarno navići da dolaze na jedno mesto po hranu, a ukoliko ih iznenada zapostavite i prepustite same sebi, postoji mogućnost da se previše iscrpe čekajući vas, što može biti čak i smrtonosno za neke od njih. Ukoliko ne možete da ispunite obavezu, pravite hranilice sa manjim količinama zrnevlja (koje se brže potroše) i postavljajte ih nasumično - dakle ne vezujte ptice za određeno mesto.

Za malo ljudske dobrote, ova ljupka i plemenita stvorenja će vam zahvaliti brojnim cvrkutima i svojom predivnom pojavom.





P.S. Mnogo su slatke kad su musave :)

1 comment:

  1. Savetujete mi da koristim mast zaklane životnje da bih se predstavljao kao neko ko brine o životinjama?

    ReplyDelete